Kulturne znamenitosti
Crkva Gospe od Karmela
Crkva Gospe od Karmela u Brelima: Spomen na pobjedu i remek-djelo graditelja
Crkva Gospe od Karmela, poznata i kao Gospa od Pobjede, smještena je među borovima na ograđenom platou iznad Solina u Brelima. Ova barokna ljepotica krije bogatu povijest, priču o vjeri, junaštvu i tragičnim sudbinama graditelja koji su je podizali.
Povijest i posveta
Crkvu je 1715. godine podigao makarski biskup Nikola Bijanković kao trajan spomen na junačku obranu Sinja od višestruko nadmoćnije turske vojske iste godine. Stoga ju je posvetio Gospi od Slavodobića. Građena je na križnom tlocrtu, u prepoznatljivim oblicima baroknog klasicizma.
Zanimljivo je da je crkva u početku bila u vlasništvu filipina, redovnika oratorijanaca koje je 1575. godine osnovao sv. Filip Neri. Tek od 1939. godine crkva pripada župi Brela.
Ikona "Gospa od Slavodobića"
Srce crkve čini ikona Bogorodice s Djetetom – "Gospa od Slavodobića", remek-djelo iz 16. stoljeća. Povjesničarka umjetnosti Zoraida Demori Staničić uvjerljivo ju je pripisala ruci Donata Bizamana, slikara grčkog podrijetla. Donato se s bratom Angelom preselio s Krete u Otranto u Apuliji u prvoj polovici 16. stoljeća, gdje su formirali slikarsku školu specifičnih, izrazito bizantskih crta. Iako ne znamo kako je biskup Bijanković nabavio ovu dragocjenu sliku, ona se i danas svečano izlaže pred crkvom i nosi u procesiji na blagdan Gospe od Karmela i Veliku Gospu.
Gradnja zvonika i tragična sudbina majstora
Zvonik crkve je naknadno prigrađen, a njegova je gradnja započela 1833. godine. Posao su vodili protomajstor Pavao Bertapelle i Antun Bertapelle (pokojnog Pavla), njegov stric Jure Andrijin Štambuk s trinaestogodišnjim sinom Andrijom (koji je već tada bio klesarski pomoćnik), te Petar Štambuk Andrijin.
Ova mala kamenoklesarska dinastija svoje korijene vuče od graditelja Andrije Bertapellea, koji je u Dalmaciju došao iz sjevernoitalijanskog grada Bassana u 18. stoljeću. Brzo su se udomaćili i pohrvatili u Vrboskoj, a svojim su radom produžili život venecijanskom baroku u provinciji, vješto spajajući lokalnu tradiciju obrade kamena s klesarskom vještinom rada u raznobojnom mramoru.
Nažalost, gradnju zvonika obilježila je tragedija. Nakon što su dovršili prvi kat, majstori su se 17. srpnja ukrcali na vlastitu gajetu kako bi se vratili u Vrbosku. Ukrcali su različite komade kamena, kanala i dijelove prozora u uvali Radovnji na Braču. Usprkos protivljenju svih ostalih, protomajstor i vlasnik gajete inzistirali su na isplovljavanju sat prije ponoći, po laganom burinu.
Nažalost, dvije milje od Brača, pretovarenu lađu prekrili su valovi i ona je s cijelim teretom u trenutku potonula. Jure Štambuk spasio se na dasci, a Petar Štambuk na poklopcu nekakvog sanduka. U moru su proveli petnaest sati dok ih nisu spasili ribari, braća Barbarić, kod uvale Dubca na Hvaru. Nesretni dječak Jure Štambuk otišao je s brodom na dno mora. Protomajstora Pavla Bertapellea vidjeli su još neko vrijeme na krmi, a Antuna Bertapellea čuli su još tri sata nakon nesreće, ali mu nisu mogli pomoći.
Zvonik kao spomen na hrabre graditelje
Sljedeći put kada posjetite crkvu Gospe od Karmela, zapalite svijeću pred Gospinom ikonom u spomen na vrijednu graditeljsko-kiparsku obitelj Bertapelle i malog Jure Štambuka. Njihov trud i žrtva ugradili su se u slikoviti zvonik, čija nas završna loža podsjeća na zvonik uz dominikansku crkvu u Starome Gradu na Hvaru.












