Crkva sv. Nikole na brdu Prirovac

Smještena na uzvisini koja dominira krajolikom, crkva sv. Nikole iz 14. stoljeća nije samo sakralni objekt već ključ za razumijevanje drevne prošlosti Brela. Ovaj spomenik visoke kategorije spaja gotičku arhitekturu, tajanstvene legende i tragove izgubljenih naselja.

Arhitektura i mistična nekropola
Izgrađena kao jednobrodna građevina s karakterističnim gotičkim svodovima i pravokutnom apsidom, crkva je temeljito restaurirana 1998. godine. Njezin mirni okoliš skriva srednjovjekovnu nekropolu s 19 nadgrobnih ploča, nijemih svjedoka vremena koji daju poseban spokoj ovom brdu.

Tragom antičke Berulije
Ispod same crkve naziru se ruševine nekadašnjih kuća. Većina povjesničara vjeruje da se upravo ovdje nalazila Berulija, naselje koje spominje car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću.

Legende i zanimljivosti
"Beskonačno" stado ovaca: U obližnjim Kopačinama živjele su picokare (redovnice trećega reda sv. Franje). Narodna predaja kaže da su imale toliko ovaca da se stado protezalo neprekidno od njihovog stana pa sve do vrhova Biokova.

Turska kula: Jugoistočno od crkve nalazi se fascinantna dvokatna utvrda s puškarnicama. Nastala je zazidavanjem prirodnih stijena tijekom Kandijskog rata (17. st.), služeći kao sigurno utočište od osmanskih prodora.

Biskupov gnjev: Crkva se prvi put spominje 1597. godine u dramatičnim okolnostima – kada je biskup fra Nikola Ugrinović bacio interdikt na Brela, privremeno zabranivši održavanje svih misa i obreda u mjestu.

Tajna datuma posvete
Posveta crkve pripisivala se biskupu fra Nikola Ugrinoviću, no detalji u unutrašnjosti otkrivaju drugačiju mogućnost.

Uz dva posvetna križa na zidovima spominje se dan posvećenja – 26. svibnja, ali nepoznate godine. Ipak, kako se na taj datum slavi sveti Filip Neri, patron Filipinaca čiju je kongregaciju utemeljio makarski biskup Bijanković, sva je prilika da je rekonsakraciju sv. Nikole u Gornjim Brelima baš on obavio, valjda u programu šire duhovne obnove ovog biokovskog prostora koji mu je toliko bio na srcu. Također, moguće je da je novu posvetu obavio i njegov nasljednik te nećak, Stjepan Blašković.