Suhozidi: kameni otisak breljanske povijesti

Danas, kada je veći dio nekadašnjih vinograda pod borovom šumom ili makijom, prvi pogled možda neće otkriti nevjerojatnu istinu: ovaj su ambijent oblikovali deseci kilometara suhozidina. Svaki kamen koji vidite svjedoči o nevjerojatnoj upornosti breljanskog težaka.

Borba za svaku šaku zemlje
U potrazi za plodnom crljenicom u kraškim udubinama, zemlja se doslovno prikupljala dlanovima. Kako bi se strmi tereni pretvorili u obradive površine, gradile su se pristave – suhozidne terase koje su zemlju dovodile u vodoravan položaj i štitile je od ispiranja kišom.

Pokušajte zamisliti: Ako je za zid duljine oko 12 m i visine od 1,20-1,50 m dvojici vještih radnika bio potreban cijeli dan, u ove "kamene slike" uloženi su milijuni radnih dana i neizmjerna energija.

Oblici i funkcije kamene arhitekture
Pejzaž Brela premrežen je različitim suhozidnim formama, od kojih je svaka imala svoju svrhu:

Gomile: Nastajale su mukotrpnim krčenjem posne zemlje. Težak je uklanjao kamen s istom snagom kojom je kopao, slažući ga u kružne ili stožaste oblike.
Uzdužni zidovi: Duge suhozidne linije služile su kao obrana od vjetra na izloženim terenima.
Međe: Suhozidi su jasno markirali granice posjeda, stvarajući red u krševitom krajoliku.
Gradine i obredne gomile: Baš kao na susjednom Braču ili u Poljicima, ovi su spomenici stoljećima branili i obilježavali prostor.

Zlatno doba vinograda
Najveći procvat gradnje suhozida dogodio se u drugoj polovici 19. stoljeća. Nakon što su bolesti (lug i filoksera) uništile vinograde u Italiji i Francuskoj, potražnja za dalmatinskim vinom dovela je do nevjerojatnog pothvata: u Brelima je tada iskrčen i najmanji, najškrtiji škrip zemlje kako bi se posadila loza.

Danas su ti suhozidi spomenik jednom vremenu, ljudskoj snazi i neodvojivoj vezi čovjeka i kamena.

Mali rječnik za posjetitelje:
Crljenica: Tipična crvena zemlja bogata željezom, dragocjena u kršu.
Škrip: Uzak procjep ili udubina u stijeni gdje se zadržalo malo zemlje.
Težak: Čovjek koji se bavi teškim fizičkim radom u polju, simbol dalmatinske opstojnosti.

.